ČIP | 05 - 06 | 2012 | Tema broja  

Protiv diverzije sustava i uništavanja javnih dobara

Priopćenje medijima

Zakon o strateškim investicijskim projektima, među ostalim, stvara podlogu za brzinsku privatizaciju šumskog i poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i javnih vodnih dobara za potrebe realizacije strateških projekata kao i davanje koncesija za uporabu pomorskog dobra, smanjuje mogućnost utjecaja lokalne zajednice na realizaciju projekata, te derogira neophodne procedure, inače standardne u realizaciji velikih projekata. Osim toga, donošenje ovog Zakona previđa se po hitnoj proceduri, što za sobom povlači minimalno vrijeme za javnu i parlamentarnu raspravu te očitovanja drugih tijela državne uprave. To su danas u podne (utorak, 23. siječnja, 2013.) na konferenciji za medije poručili GONG, Transparency International Hrvatska, Zelena akcija, Pravo na grad i Udruženje hrvatskih arhitekata.

Kako bi se spriječila dugoročna šteta, od Vlade RH i Sabora tražimo da obustavi samostalno krojenje ovog Zakona koje je poduzelo Ministarstvo gospodarstva te da kao prvi korak smanjenja štete naloži hitnu provedbu procjene učinka ovog propisa, i to uz stručno vodstvo Ureda za zakonodavstvo. Procjena učinka propisa uključuje analizu učinaka na društvo, gospodarstvo i okoliš, a u ovom slučaju ona bi trebala provjeriti posljedice zakona po ustavna prava građana i lokalnih zajednica, zaštitu prirodnih i kulturnih bogatstava Hrvatske, tržišnu utakmicu, sprječavanje klijentelizma i korupcije, pravnu sigurnost i funkcioniranje javne uprave. Provedba procjene učinka propisa mora uključiti temeljito i široko savjetovanje sa svim dionicima, od lokalnih samouprava, preko strukovnih i gospodarskih udruženja, znanstvenih institucija do saborskih zastupnika i građana.

Osobito smo zabrinuti zbog širine i opsega kriterija za strateške projekte kojima je moguće obuhvatiti, ali i isključiti, bilo koji projekt bez obzira na područje djelovanja, kvalitetu i visinu ulaganja što tijelu koje rangira projekte daje ogroman manevarski prostor za proizvoljno odlučivanje. To je dodatno pospješeno odredbom o direktnim pregovorima između ministara i pojedinih investitora. Ovo znači da će svi oni investitori koji ne budu uvršteni na Listu strateških projekata, biti dovedeni u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na investitore s etiketom strateškog projekta.

Ukoliko se nastavi s procedurom donošenja ovog Zakona Vlada šalje poruku da nema povjerenja u vlastite propise, administrativne sustave i stručne službe u nizu resora - od obrazovanja, preko poljoprivrede, do turizma, prostornog planiranja i zaštite okoliša. Ovaj Zakon ulagačima umjesto  transparentnih,  predvidljivih i provjerenih procedura i standarda nudi prečice u obliku osobnih pomoćnika u zaobilaženju postojećih propisa, i to samo u slučaju kad se neki projekt prikaže dovoljno privlačnim pojedinačnim ministrima s kojima investitori trebaju pregovarati.  Istodobno se građanima te malim i srednjim poduzetnicima šalje poruka da njihove potrebe koje često godinama nisu zadovoljene, poput zahtjeva za izdavanjem građevinske dozvole, uopće nisu važne u odnosu na potrebe investitora koje preferira Vlada.

Ovakav Zakon za privlačenje investicija je nepotreban jer  je poznato je da su ključni razlozi zbog kojih investitori zaobilaze Hrvatsku administrativne barijere, pravna nesigurnost te neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Zbog toga je jasno da Vlada treba riješiti navedene probleme, a ne donositi zakon koji će omogućiti drugu privatizacijsku pljačku.

Kontakt:
Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138
Hrvoje Hrabak, Udruženje hrvatskih arhitekata, 091/5792 075

 

vezani sadržaj

SPONZOR