ČIP | 05 - 06 | 2012 | Tema broja  

Srđ = Grad

O problemu golfa na Srđu i buđenju građanske svijesti u Dubrovniku.

Davor Bušnja

Zahvaljujući intenzivnim medijskim kampanjama, što od strane investitora što od građanskih inicijativa, projekt golfa na Srđu je postao poznat stručnoj i široj javnosti kao iznimno kontroverzan urbanistički projekt. Od 2010. godine, kada je predložen prvi prijedlog Urbanističkog plana uređenja sportsko rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug, traju rasprave oko koristi i štetnosti sadržaja predloženih prijedlogom plana. Ogromna količina podataka koja se kontinuirano plasira široj javnosti generira konfuznu situaciju u kojoj je vrlo teško, na temelju mase i kvalitete iznesenih informacija, dobiti jasnu i preglednu sliku o čemu se točno radi.

Taktike, vrste i kvaliteta prezentacija projekta variraju sukladno interesima izvora informacija. (Primjerice, tema prezentacije investitora manje se odnosi na ključni urbanistički sadržaj i problematiku projekta – koji se demonstrira privlačnim vizualizacijama i projektima vila koje potpisuju svjetski renomirani arhitektonski uredi – a više se koncentrira na socio-ekonomske spekulacije kojima se zavodi javnost; osiguravanje novih radnih mjesta, financijski doprinos lokalnom proračunu, razvoj zajednice kroz produljenje turističke sezone, itd. S druge strane, stručna nezavisna javnost, vođena društvom arhitekata i znanstvenicima iz područja ekonomije, turizma, povijesti umjetnosti i urbane sociologije, pokušava činjenicama odgovoriti na pretpostavke investitora.) U ovom procesu disperzivnog i kaotičnog dijaloga, najviše se ističe uloga javne uprave koja ustrajno ne koristi nastalu situaciju kako bi stvorila jasan i konstruktivan stav medijatora između kapitala i interesa javnosti. Nedosljednim i destruktivnim postupcima lokalna uprava gubi kredibilitet te postaje najkritičnija karika u procesu. Kao reakcija na izravno zanemarivanje javnog interesa od strane javne uprave, kojoj bi zaštita javnog interesa trebala biti osnovna dužnost, akumulirao se snažan pritisak odozdo koji je bio presudan u smislu cjelovitije rasprave oko projekta. Poput slučaja Varšavske u Zagrebu, Muzila u Puli ili Marjana u Splitu, građanske inicijative pokazale su se ključnim akterima u procesu utvrđivanja ili očuvanja javnog interesa i borbe za isti.

Važno je istaknuti da priča o  golfu na Srđu zapravo nije nova, dapače. Inicijalno dobra i plemenita ideja o smještaju rekreacijsko-sportskih sadržaja na Srđu mutirala je tijekom vremena u prijedlog rješenja iskrivljenog i posve suprotnog značenja, odnosno vrijednosti za grad. Koncept uređenja i gradnje rekreativnih i sportskih sadržaja za potrebe grada i smještaj golf igrališta koji bi trebao upotpuniti turističku ponudu šireg dubrovačkog područja, slijedom pritisaka od strane niza investitora (a uz blagonaklonost lokalne i državne uprave) izobličen je u megalomanski nekretninski projekt.

S ciljem dobivanja jasnije slike o povijesti projekta i proceduralnim zbivanjima oko izrade i donošenja prostorno-planske dokumentacije slijedi kratak kronološki pregled¹:


- 1969. U planovima za Južni Jadran prvi put se spominje rekreacijski sadržaj golfa na platou Srđ.
- 1999. Grupa autora izrađuje dokument “Polazišta za razvoj turizma“ za Grad Dubrovnik u kojem se konkretno govori o izgradnji golfa na Srđu.
- 2001. Donesen je novi Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika prema kojemu je dio područja platoa namijenjen sportsko rekreacijskim sadržajima pod oznakom „R“, gdje se navode i tri golf igrališta među ostalim sportsko- rekreacijskim sadržajima (bez smještajnih kapaciteta).
- 2003. Tvrka Golf park Srđ d.o.o. počinje s kupovinom parcela te paralelno traži potencijalne investitore zainteresirane za izgradnju smještajnih kapaciteta na Srđu, iako takvo što planska dokumentacija ne predviđa. Iste godine Grad Dubrovnik i Golf park Srđ potpisuju ugovor radi stvaranja uvjeta za izgradnju Golf parka Srđ, projekta vrijednog između 70 i 80 milijuna eura.
- Listopad 2005. Donose se izmjene PPU-a Grada Dubrovnika u kojima se obuhvat područja povećava sa 100ha na 310ha iako PPDNŽ (Prostorni plan Dubrovačko-Neretvanske županije) iz 2003. nije izmijenjen i u kojem je površina rezervirana za golf i dalje 100ha.
- Studeni 2005. Projekt je na svečanoj sjednici Vlade RH u Sponzi od strane premijera Ive Sanadera istaknut kao projekt od izvanrednog interesa
- Prosinac 2005. Donose se izmjene i dopune GUP-a Grada Dubrovnika i u njima se provode iste izmjene kao u PPU-u Grada Dubrovnika iako i dalje suprotno planu višeg reda PPDNŽ.
- Svibanj 2006. Povjerenik Vlade donosi Izmjene i dopune PPDNŽ-a i u njima povećava površinu namijenjenu golfu sa 100ha na 310ha. U sklopu izmjena ubacuju se odredbe o smještajnim kapacitetima (2800 kreveta u vilama i apartmanima).
- Studeni 2006. Udruge građana podnose Ustavnom sudu Zahtjev za ocjenu ustavnosti GUP-a i PPU-a Grada Dubrovnika te Izmjena i dopuna PPDNŽ.
- Prosinac 2008. Izglasan Zakon o golfu.
- Svibanj 2009. Gradonačelnica prodaje 47000m2 gradskog zemljišta na Srđu za 55 kn po m2.
- Lipanj 2009. Izabran novi gradonačelnik; predizborno obećanje raspisivanja referenduma o pitanju Golfa na Srđu ne ispunjava.
- Rujan 2010. Javna rasprava prijedloga UPU-a sportsko rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug
- Prosinac 2010. Na sastanku s civilnim udrugama gradonačelnik izjavljuje: “Vrijednost dubrovačkog prostora je toliko porasla da mi više nemamo kapacitet za upravljanje tim prostorom.”
- Ožujak 2011. Županija odbija dati suglasnost za UPU zbog neusklađenosti sa Županijskim prostornim planom. Kako su prošli rokovi tijekom kojih je investitor trebao uskladiti plan s PPDNŽ procedura donošenja plana je obustavljena.
- Veljača 2012. Na sastanku u Ministarstvu graditeljstva dogovoren način na koji nastaviti s procedurom oko projekta; dopušta se  provođenje paralelne procedure izrade Studije utjecaja na okoliš (SUO) i novog prijedloga UPU-a.
- Svibanj 2012. Ministrica Holy odbija započeti s postupkom Studije utjecaja na okoliš (SUO) dok god UPU nije usklađen sa zakonom, planovima višeg reda i usvojen.
- Lipanj 2012. Ministar Zmajlović odobrava početak postupka SUO.
- Prosinac 2012. Nakon 3 dorade Povjerenstvo za procjenu SUO usvaja studiju
- 8.01.2013. Javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš.
- 24.01.2013. Javno izlaganje Prijedloga UPU-a.
- Veljača 2013. Prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma.

Izmjene koje su napravljene u novom prijedlogu plana² u odnosu na odbijeni prijedlog iz 2010. uključuju smanjenu zaposjednutost prostora smještajnim kapacitetima (u skladu s PPDNŽ) te manje izmjene u njihovom grupiranju, razmještaju i korekciji visina građevina uz hrbat Srđa, a na temelju odredbe u prostorno planskoj dokumentaciji koja štiti vizure na Srđ iz područja grada. Suštinski, i dalje se radi o istom projektu kojim se na površini od 359ha predviđa gradnja 2 golf igrališta (18+9 rupa) s pratećim sadržajima, uređenje linearnog parka sa ostalim sportskim sadržajima i gradnja smještajnih sadržaja. Ostali rekreacijsko-sportski sadržaji uključuju sportsku dvoranu i otvorena igrališta ukupne površine od samo 1,77ha. Smještajni kapaciteti broje 1200 kreveta u 240 vila, 630 kreveta u 3 hotela i 1120 kreveta u 400 apartmana. Ukupno, radi se o GBP-u smještajnih kapaciteta od oko 283.000m2, odnosno oko 60m2/krevetu za apartmane, 80m2/krevetu za hotele i 160m2/krevetu za vile (PPU DNŽ ograničava količinu smještajnih sadržaja brojem ležajeva). Etažiranje smještajnih sadržaja „turističke namjene“ koje je u slučaju plana iz 2010. omogućavao Zakon o golfu, sada omogućuje izmjenjeni Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Osim količine smještajnih jedinica vrlo problematičan je i razmještaj građevinskih zona i golf igrališta. Njihovim pozicioniranjem zauzet je cijeli prostor obuhvata od 359ha, čime je blokirana mogućnost organizacije zona druge namjene u budućnosti, a omogućeno buduće širenje sadržaja planiranih UPU-om (posebno građevnih zona smještajnih kapaciteta). Problem na koji upozoravaju građanske udruge i nezavisni stručnjaci nije samo u činjenici što je urbanistički plan pod nazivom Sportsko rekreacijski centar s golf igralištem zapravo nekretninski projekt. Mnogo veći problem je što se površina zahvata u prostoru povećavala kako bi se povećale građevne površine jer je prostorno planska dokumentacija ograničila građevne površine na temelju postotka ukupne površine obuhvata. Rezultat je ogromna potrošnja prostora.


 

  • srđ-scale

Dubrovnik je zbog svojeg geografskog položaja i strme konfiguracije terena područje ograničenih prostornih resursa.  Plato Srđa je posljednje veliko neizgrađeno područje u neposrednoj blizini uskog gradskog područja. Također, ono što je jako bitno u sagledavanju prostorne i razvojne problematike šireg područja, dakle uzevši u obzir povijesni prostor Astareje i koridore buduće prometne infrastrukture planirane županijskim planom, plato Srđa se nameće kao centralni prostor šireg urbanog i ruralnog područja. Upravo zbog ove svoje geografsko-strateške karakteristike predstavlja neprocjenjivu vrijednost i doslovno jedini preostali slobodni prostor za daljnje širenje i razvoj grada.

Planom uređenja Srđa, odnosno programskim smjernicama, nužno je potrebno ostaviti mogućnost rezervacije prostora za sadržaje potrebne gradu. Gradska uprava ne mora imati osigurana sredstva, čak niti definirane programe od gradskog interesa, međutim neizmjerno je bitno da rezervira prostor za potencijalne sadržaje i budući razvoj. Grad Dubrovnik, kao i većina gradova u Hrvatskoj, nema strateški plan i viziju razvoja. U nedostatku jasne vizije gradska se uprava priklanja parcijalnim i ad hoc rješenjima nametnutim od strane privatnog kapitala. Investicije i želja investitora da ostvari profit nisu problem, već je problematičan podređeni stav javne uprave koja bi trebala zaštititi javni interes i ostvariti partnerski i ravnopravan odnos s investitorom, a s ciljem društvenog profita zajednice. Neodgovorno je da se jednokratnim trošenjem jedinog preostalog neizgrađenog gradskog prostora u korist ostvarivanja financijskog profita investitora zablokiraju sve buduće razvojne mogućnosti.

Trenutno predloženi urbanistički plan i način provedbe procesa planiranja izrazito je jednostran po pitanju financijske koristi za investitora. Radi se o golemoj greenfield investiciji za koju su upitni ikakvi gospodarsko-društveni benefiti, a vrlo stvarni veliki troškovi za lokalnu zajednicu (npr. financiranje izgradnje infrastrukture na koju će se priključiti obuhvat). Iz ekonomske studije razvidno je da se od ukupne investicije samo 5% sredstava predviđa za izgradnju golf igrališta, 0,4% za izgradnju sportskih i rekreativnih sadržaja, a 60% za smještajne sadržaje. Treba napomenuti kako od ukupne površine planirane za  smještajne kapacitete tek 16% otpada na hotele (ukupno 3 hotela) kao jedine dugoročno aktivne gospodarske subjekte. Generalno uzevši, ekonomska studija projekta ocjenjena je kao nepotpuna i arbitrarna³ te kao dokument nevaljana pošto se „javni interes grada Dubrovnika odnosno njegovih građanki i građana ne može temeljiti na ovakvom dokumentu. Studiju koja treba dati analitički uvid i procjeniti utjecaj projekta na lokalnu ekonomiju grada naručio je i platio investitor. Investitor naručuje i plaća i Studiju utjecaja na okoliš, a i izradu prijedloga UPU. U takvim okolnostima krajnje je upitna objektivnost i zaštita javnog interesa.

U svom tekstu iz 1994. Koolhaas ironično diskvalificira nostalgiju urbanista za klasičnim gradom u smislu gubitka kontrole nad procesima rapidne i nekontrolirane urbanizacije suvremenog društva, usporedivši ih s doktorima zaokupljenim komplikacijama amputiranog uda. Što se pak u Dubrovniku desilo s urbanizmom u gradu oko Grada (odnosno s gradom extra muros)? Ništa bolje niti gore od slične realnosti ostalih hrvatskih gradova tijekom tranzicijskog perioda. Grad Dubrovnik je, može se reći, dosegnuo ako ne maksimalnu a onda sigurno kritičnu iskoristivost svojeg teritorija. Uslijed nekritičkog i neplanskog povećavanja koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti, pritiska turističkog sektora i spekulativnih investicija, u posljednjih 20-ak godina zauzeti su posljednji slobodni i neizgrađeni prostori grada. Najveći postotak novogradnji i dogradnji odnosi se na stanovanje, odnosno radi se o povremenom stanovanju pošto broj stanovnika opada. Neplansko i stihijsko bujanje kvadrata prati ukidanje javnog prostora i poteza zelenila. Grad koji je svjetski poznat po svojem urbanističkom, arhitektonskom i kulturnom nasljeđu, pretvorio se tako u kaotičnu akumulaciju građevina i substandardne infrastrukture. Paradoksalno je da se uz građevinsku ekspanziju desila i programska kontrakcija (primarno manjak javnih sadržaja), većim dijelom kao posljedica monokulturnog društvenog i gospodarskog usmjerenja. Međutim, pitanje Srđa prelazi okvire parcelacijskog urbanizma i probleme post-tranzicijskog grada svedenog na istrzani kolektiv pojedinačnih i povezanih/ingropanih interesa. Hoće li se već prisutna gangrena koju Dubrovnik trpi kao posljedicu neplanskog zaposjedanja prostora možda zaliječiti ili zaključiti kapitulacijom i amputacijom ovisi o Srđu.

(...) Živjeti u Dubrovniku znači živjeti predrasudu u kojoj je svijet dovršen onog trena kad je posljednji kamen uzidan u krunište posljednje kule. Sve što je u Dubrovniku moguće prodati svodi se na hotele. Treba otvarati hotele da ljudi dođu i vide kako je sve lijepo dovršeno. U Dubrovniku se ne može živjeti u svom vremenu; isključivo u njegovom vremenu. Preciznije u njegovom bezvremenu. Nije slučajno da se ovdje okupljaju bivši generali i ministri. Postoje i druga mjesta u kojima se može provoditi mirna starost. Oni ne traže mirnu starost. Oni žele da se ukine vrijeme. Dubrovnik im to pruža najubjedljivije. Dubrovnik je divan grad. Ima li ikoga da ovu rečenicu nije izgovorio; ima li ikoga tko nije čuo nekoga drugoga da je izgovara? Posrijedi je očito neki nesporazum. Kakav? Pogledajmo gdje je uporište ovog općeg mjesta, iskaza što se najradije smiješta u praznom hodu konverzacije. Pogledajmo detaljnije što se tim iskazom kaže, a što prešućuje, što se afirmira, a što negira. Afirmira se arhitektonski sklad, ljepota pejzaža i pitkost jezika, sloboda Republike i hrabrost pomoraca, kultura življenja i sveukupnost umjetničkih postignuća. Dubrovnik je divan zato što je jednistven. «Nije mi poznato», kaže Georges Bataille (Pismo Renéu Charu), «da se išta na ovom svijetu ukazalo divnim što ne bi nadmašilo potrebu iskorištavanja, što ne bi, jednom riječju, došlo do točke da se više ne smije izdržati.» Dubrovnik je ružan grad. Ružan zato što negira suverenost života, tj. nadređuje ostatke svoje suverenosti. Tašt na svoj Stradun i svoj akcenat, na svoj zemljopisni položaj i svoju povijest, na svoju jednistvenost i klimu ... Tašt ništa manje na svoje velike sinove i kćeri koji su ga, nemogući u njemu više izdržati – napustili! Dubrovnik je sam sebi ideal i ta narcisoidna zagledanost u sebe, to zurenje u bonacu da se ulovi savršenstvo svog obrisa, čini ga punim predrasuda. Dubrovnik je neizdrživ i divan. Neizdrživo divan.  (...) U svojoj biti, u suštini svog trajanja, Dubrovnik nije ništa drugo do neprestana negacija. Lijepo kameno NE po kojemu se izlijeva lava šiloka. (...) Dubrovnik je tragičan. Odatle proizlazi i njegovo katarzično djelovanje za one koji ga posjećuju. Za njih je to kao posjet predstavi. Mi pak za njih igramo u tragediji Dubrovnika. Žiteljima preostaje da budu dovijeka glumci i naravno sve ono prokletstvo koje ide s tim pozivom. A ljudski duh se divi načinu na koji je to predstavljeno i kaže: «Dubrovnik je divan.» ...

Jedinstvenost Dubrovnika u smislu očuvane materijalne (i nematerijalne) baštine je svakako naše veliko bogatstvo. Ali i veliko prokletstvo. Sužavanje fokusa jedino i isključivo na povijesnu jezgru je model upravljanja koji čini ogromnu štetu po pitanju socijalne održivosti zajednice. Paradoksalno, unatoč proklamiranoj i stvarnoj važnosti koju stara gradska jezgra ima u gospodarskom životu grada, ne postoji sustavni model upravljanja kojim će se zadržati životnost Grada, osobina koja ga i čini jedinstvenim u svijetu. Grad je sveden na objekt brze zarade, pogled, kulisu. Javni prostor prestaje biti zajednički. Mijenja se slika grada i briše urbana memorija. Defetistički se promatraju procesi propadanja urbanosti i komercijalizacija grada. 

Odnos spram Srđa kao golemog prirodnog, neizgrađenog prostora prati slično odsustvo interesa javne uprave po pitanjima javnog dobra i razvoja grada. Realizacija, odnosno usvajanje UPU-a za Srđ na osnovu zadnjeg prijedloga plana će zaključiti i determinirati postojeći monokulturni gospodarsko-socijalni neodrživi smjer rasta. Tragičnost Dubrovnika o kojoj piše Milišić mogla bi naizgled nestati jer neće biti onih koji bi ju mogli detektirati. Međutim dobra stvar koja je proizašla iz planova za uređenje Srđa je buđenje građanske svijesti i stvaranje poticajne duhovne klime oko stvari koje su ključne za zajednicu. Dubrovčani su ovih dana uspjeli potpisima osigurati referendum na kojem bi sami direktno trebali reći slažu li se s predloženim rješenjem za Srđ ili ne. Ovaj izniman poduhvat užasno je bitan u smislu osvještavanja problema netransparentnosti donošenja prostornih planova, manipulacije demokratskim procesima i manjka zaštite javnog interesa. Bitan je i u smislu aktivne participacije građana u postupku odlučivanja o svojoj sudbini.

Može li se Dubrovnik potvrditi u sadašnjosti? Je li moguće ostvariti nužno potreban otklon od trenutnog neodrživog usmjerenja grada, a s ciljem stvaranja socijalno održive urbane zajednice koja će uz iskorištavanje naslijeđene baštine biti primarno orijentirana na stvaranje dodane vrijednosti? Treba tek vidjeti. Za sada, s voljom građana i referendumom, golem napredak je svakako učinjen!

 


 

 

1  Više informacija o kronologiji zbivanja, dostupne su na: http://www.facebook.com/SrdjIsOursDubrovnik
2  Prijedlog UPU-a na: http://minus.com/mGolf-Srdj
3  Studija „Utjecaj projekta "Golf park Dubrovnik" na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika”, koju je izradila tvrtka Effect d.o.o iz Dubrovnika za tvrtku Golf razvoj upućena je na analizu i mišljenje slijedećim stručnjacima: Dr. sc. Ivo Kunst, iz Instuta za turizam, Dr.sc. Saša Poljanec-Borić sa Instituta Ivo Pilar i Dr. sc. Vladimir Cvijanović sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studija, recenzija studije i mišljenja dostupna su na:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/vodeci-ekonomski-i-turisticki-strucnjaci-su-slozni-golf-na-srdju-nije-u-interesu-dubrovnika-/658551.aspx
http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/876/doc_files/original/PRILOG2-Turizam-analizaEKONOM-SRDJ.pdf?1358856662
4  Iz Dopisa Dr. sc. Vladimira Cvijanovića članovima stručnog savjetodavnog povjerenstva za ocjenu prihvatljivosti zahvata sportsko-rekreacijskog centra sa golf igralištem Srđ na okoliš
5  Rem Koolhaas, Bruce Mau, SMLXL, What ever happened to urbanism?, New York, Monacelli press, 1995
6  Milišić Milan, Dubrovačka zrcala, Beograd, Geopoetika, 2007.

 

 

vezani sadržaj

SPONZOR