ČIP | 05 - 06 | 2012 | Dnevnik čitanja  

Suvremeni grad u kritičnom stanju

Kritika suvremenog, neoliberalnog grada i mehanizama isključivanja manje bogatih i manje moćnih.

Dominko Blažević

Knjiga Critical Cities, Volume 3 1  nije fakultetski udžbenik i ne spada u mainstream urbanističke ili arhitektonske znanstvene produkcije. Tim bolje, jer o gradu govori na jedan neuobičajeno svjež i provokativan – iako često i pesimističan – način, način neuobičajen za fakultetske predavaonice, način koji odudara od sterilno postavljenih pravila i ograničenja; o gradu se obično raspravlja suhoparno i jednodimenzionalno, ignorirajući svu “prljavštinu” gradskih odnosa – moći, klasa, politike, novca, sjećanja.

Dok je struka spavala, dok su svi spavali, grad se promijenio iz korijena. Namjera ove serije (od dosad izašle 3 knjige) jest ukazati na svu kompleksnost novog, suvremenog grada, i to na primjerima iz svijeta. Uz Zagreb (!), tu su još i Sofija, London, Hong Kong, Atena, Nicosia, Bejrut, Jerusalem, New York, Bogota, Porto, Varšava. Kompilirani su tekstovi najrazličitijih autora, iz brojnih disciplina; uz arhitekte i urbaniste nastanku knjige doprinijeli su i umjetnici, aktivisti, politički ekonomisti, filozofi, vrsni poznavatelji političke ekonomije, prava, vojne strategije. U stvaranje i promišljanje grada na ovaj se način pokušava mobilizirati najširi krug angažiranih mislilaca.

Grad je u krizi, to je osnovna poruka. Ideologija kako projekta tako i samih autora je jasna; inzistira se prije svega na pojmu nejednakosti, odnosno kritici neoliberalnog kapitalizma. Neoliberalni grad, naime, nije za svakog, i nije svačiji: on itekako ima svoje mehanizme ograničavanja i isključivanja, svoje strukture moći i nemoći. Posvuda su barijere, bilo vidljive – poput ograda i prolaza, privatnih posjeda i prostora – ili nevidljive, poput digitalnih barijera i digitalnog jaza 2, primjerice. Ali i više od toga: neoliberalni gospodari grada grad zloupotrebljavaju i koriste ga kao stroj koji perpetuira spomenute nejednakosti i barijere.

Dok (nekad obećani) gradovi rastu pod naizgled neupitnom floskulom i imperativom “progresa”, ruralni krajolici se raseljavaju i prazne, često kako bi se pogodovalo velikim zemljoposjednicima i sličnim mešetarima okolišem i resursima. Situacija je toliko ozbiljna i ustvari nevjerojatna da tekstovi poput ovih često zvuče poput kakve ljevičarske teorije zavjere (čiji “zli” protagonisti su već poznati i gotovo uvijek jedni te isti: kapitalisti, vojska, Crkva). Budućnost globaliziranog grada uspoređuje se sa “zatvorom otvorenog tipa”, a vizija post-kapitalističkog grada spominje se mjestimice kao projekt ali i nada, nejasni obris jednog novog, drukčijeg grada za kojega se bar pouzdano može reći kakav ne bi smio biti.

GRAĐEVINSKI PODUZETNICI. Knjiga je podijeljena u 5 poglavlja. Nakon kratkog uvoda, već u drugom poglavlju urednici komentiraju ono što nazivaju (zlom) “urbanom industrijom” koja se služi tehnikom “Isprazni, popuni, predaj” (Erase, Stretch, Relinquish). Na taj se način određeni djelovi grada proglašavaju bezvrjednima, da bi se iz njih potom maknulo lokalno stanovništvo. Zona se privatizira, a na istom mjestu grade se nove zgrade, na kojima se obično obrće velika zarada. Grad se bezrezervno prepušta Kapitalu. Raspravlja se o brazilskoj stambenoj politici, o Hong Kongu kojim vlada posjednički režim (property regime, a ne financijske strukture, kako se obično vjeruje), o ostavštini londonskih Olimpijskih igara iz 1908, i tsl.

NOVAC. U trećem poglavlju, nazvanom Arhipelag (Archipelago), govori se o mapiranju, novoj mapi svjetskih financijskih centara moći, mapi koja nije prepoznatljiva a možda ni posve logična. Ovaj nevidljivi “arhipelag” uobličen je i mapiran zahvaljujući nizu recentnih Occupy Wall Street protesta i akcija, a potočkana karta svijeta pokazuje dvije stvari: koliko je neoliberalna hobotnica sveobuhvatna ali i isfragmentirana i, na kraju krajeva, gotovo virtualna i time teže ranjiva. Poglavlje se bavi i filipinskim “gastarbajterima” na radu u Hong Kongu, odsustvu žena u institucijama moći na Cipru, o potencijalnom londonskom Čeličnom prstenu (The Ring of Steel), arhitekturi nadzora.

DJELOVANJE/AGENCY. Četvrti dio knjige govori o relativno suvremenom i “modernom”, iako kompleksnom i donekle neprevodivom pojmu; pojmu agencyja. Agency je u ovom kontekstu kombinacija ljudskog djelovanja, sreće i općenito razine kontrole nad vlastitim životom (usprkos ritmovima koje nameće kapitalizam i raznorazne strukture koje on proizvodi). “Jasno i neromantizirano razumijevanje dinamike moći/vlasti nije nikad bilo presudnije od ovog vremena u kojem ljudi sve više uzimaju kontrolu nad vlastitim životom u svoje ruke”, kažu autori. Pet tekstova u ovom poglavlju govore upravo o otporu prema mehanizmima moći i vraćanju kontrole nad vlastitim životom. Govori se o nedavnim protestima, u New Yorku, Londonu i drugim gradovima, i o dilemama koje prate ove proteste. Što nakon otpora? Izražena je potreba za još demonstracija, još provokacija. Proučen je način na koji korporacije ruše naše mišljenje o nama samima, da bi nam onda te iste korporacije prodavale proizvode koji “liječe” taj umjetno inducirani problem. Poruka prva: niste dovoljno bogati. Poruka druga: onda kupite “dokaze” koji će svima govoriti da ipak jeste.

STRATIFIKACIJA. U gradovima danas živi ogroman broj ljudi (od 2008. naovamo, po prvi puta u povijesti svijeta, više ljudi živi u gradovima nego u selima 3). Upravo način na koji se ljude nagovara, motivira da uopće presele u gradove, kako bi njihova napuštena zemlja bila obezvrijeđena, a potom i iskorištena od strane vladajuće elite, ali i način na koji se ovako koncentriranim grupama ljudi naposlijetku manipulira, ono je o čemu govori ovo poglavlje.

Za kraj, ovo nije “knjiga za tvog djeda”, kako bi rekli Amerikanci, nego jedno provokativno i neuobičajeno kritičko štivo. Arhitekti i studenti arhitekture još uvijek čitaju prilično zastarjele i nostalgične knjige o gradu i gradogradnji, dok današnje činjenice i brojke oslikavaju jedan isfragmentiran i šizofren grad, u kojem i dalje novac drži sve konce u rukama, grad u kojem se pojmom demokratičnosti i otvorenosti maskira čitav jedan niz nepravednih i, konačno, kriminalnih odnosa i radnji.

 

1. Critical Cities: Ideas, Knowledge and Agitation from Emerging Urbanists serija je knjiga o gradovima 21. stoljeća, (nus)produkt tzv. TINAG (This Is Not a Gateway) festivala. Dosad su izašle 3 knjige: prva (Volume 1) 2009., druga (Volume 2) 2010. i treća (Volume 3), upravo izašla, krajem 2012. Urednici edicije su Deepa Naik i Trenton Oldfield a seriju izdaje londonska izdavačka kuća Myrdle Court Press. Više na: http://www.criticalcities.net

2. http://en.wikipedia.org/wiki/Digital_divide
3. http://www.unfpa.org/pds/urbanization.htm

 

vezani sadržaj

SPONZOR