ČIP | 01 - 04 | 2012 | Tema broja  

20 godina prostorne problematike

Kronologija aktivnosti i događaja vezanih za prostornu problematiku

David Kabalin

1995.- 1999.
Održana su četiri međunarodna urbanistička seminara pod nazivom “Okviri metropole” u organizaciji Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada te suorganizatorima Berlage institutom iz Amsterdama, Francuskim veleposlanstvom i Arhitektonskim fakultetom. Kroz radionice, seminare i popratne programe. Seminari su se bavili recentnim urbanističkim promjenama Zagreba te istraživanjem mogućih scenarija za novu urbanu strategiju. (Vladimir Mattioni: Aftermath)
Prvi se seminar bavio prostorom željezničke pruge koji razdvaja grad na dva entiteta, drugi rubnim i zanemarenim dijelovima grada kao novim urbanim potencijalom, treći urbanim prazninama (cijelim potezom Save) kao područjima kontrole promjena a četvrti (‘male promjene') zanemarenim ostacima gradskog teritorija kao potencijalom novog, fluktuirajućeg centraliteta.

ožujak 1996.
Održan simpozij “Javni prostor” u Maloj dvorani Lisinski.

srpanj 1997.
Hrvatski sabor donio Strategiju prostornog uređenja Hrvatske.

studeni 1998.
Održana osnivačka sjednica Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

svibanj 1999.
Hrvatski sabor donio Program prostornog uređenja Hrvatske.

2000.
Grupa studenata arhitekture osnovala Platformu 9,81, kolektiv za arhitekturu i medije koji se bavi odnosom suvremenih društvenih procesa i prostora, zalaže za pravedno i održivo raspolaganje prostornim resursima te nastoji potaknuti sudjelovanje građana u prostornom razvoju.

prosinac 2001.
Usvojen Zakon o društveno poticanoj stanogradnji (POS) kojim se po prvi put od osamostaljenja ‘uređuje sustavno organiziranu stanogradnju poticanu javnim sredstvima radi zadovoljavanja stambenih potreba i poboljšanja kvalitete stanovanja što šireg kruga građana, kao i unaprijeđenja graditeljstva’ (Članak 1.).

srpanj 2003.
Donesen je Generalni urbanistički plan grada Zagreba (prethodni iz 1986. se nakon 1990. samo selektivno primjenjivao ).

rujan 2004.
Vlada RH donijela Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.

listopad 2004.
Održan 1. kongres hrvatskih arhitekata u Zadru s temom “Gradnja na obali”. Doneseno ‘deset prijedloga za nacionalnu politiku arhitekture’ a tiču se: svijesti o značaju kvalitetnog izgrađenog okoliša, prepoznavanja arhitekture kao odlučujućeg elementa u oblikovanju okoliša, brige o nasljeđu, poticanja održive gradnje, sustava javne nabave, poticanja arhitektonskih natječaja, donošenja efikasnog zakonskog okvira, edukacije i stalnog stručnog usavršavanja arhitekata, njihove odgovornosti i potrebe za samostalnom komorom te kulture građenja kao trajnog procesa javnog dijaloga.

travanj 2005.
Pokrenuta je inicijativa Pravo na grad kao suradnja nekoliko skupina organizacija civilnog društva i klubova nezavisne kulture mladih. Provedena je javna rasprava o ključnim pitanjima razvoja nezavisne kulture i sektora mladih u gradu Zagrebu koja je rezultirala Deklaracijom koju je potpisao i sadašnji gradonačelnik, međutim od dogovorenih mjera gotovo ništa nije provedeno.
Uslijedilo je širenje ove inicijative i razdvajanje aktivnosti u dva smjera: - aktivnosti vezane za potrebe nezavisne kulture i sektora mladih; - aktivnosti vezane za urbani razvoj i prostornu politiku. Kampanja koja se razvila iz ovog posljednjeg postala je vidljiva kao Pravo na grad.

rujan 2005.
Desetodnevna manifestacija “Operacija: grad” u organizaciji Platforme 9,81 i BLOK-a ('lokalna baza za osvježavanje kulture') održana je u napuštenoj tvornici Badel u Zagrebu uz sudjelovanje tridesetak nezavisnih kulturnih inicijativa.

listopad 2005.
Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastava prve godine započela prema Bolonjskom protokolu.

studeni 2005.
U Splitu je predstavljen projekt roterdamskog Berlage instituta i Udruženja hrvatskih arhitekata  "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana" kojim se predlaže strategija održivog razvoja Jadranske obale pod pritiskom masovnog turizma. Sedam arhitektonskih ureda dalo je svoje prijedloge za isto toliko problematičnih lokacija na obali.

2006.
Počeci djelovanja Pulske grupe - neformalne skupine, pretežno arhitekata, kao reakcija na odluku lokalnih vlasti o prenamjeni bivšeg vojnog kompleksa Muzil u središtu Pule bez uključivanja javnosti. Narednih godina grupa organizira radionice i konferenciju Grad postkapitalizma na kojoj je donesena i Pulska deklaracija. Grupa je aktivna i oko natječaja za koncesiju u zoni Katarina – Monumenti.

srpanj 2007.
U Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o prostornom uređenju i gradnji.

prosinac 2008.
U Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o igralištima za golf, praćen burnim reakcijama civilnih udruga, izmijenjen je 2010., a konačno ukinut 2011. godine.

lipanj 2009.
Osnovana je samostalna Hrvatska komora arhitekata (do tada je postojala kao Razred arhitekata unutar Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu).

kolovoz 2010.
U Dubrovniku je pokrenuta građanska inicijativa ‘Srđ je naš’ kao rezultat spontanog okupljanja više dubrovačkih udruga angažiranih na zaštiti prostora Srđa od planirane gradnje vila i apartmanskog naselja na površini od 310 hektara, pod izlikom gradnje golf igrališta. Inicijativa je aktivna i oko aktualnog pitanja izgradnje Termoelektrane Ombla.

siječanj 2011.
U Splitu je pokrenuta Inicijativa za Marjan, grupa građana nezadovoljnih odnosom javnog i privatnog interesa u gradnji restorana na Prvoj vodi unutar zaštićene park-šume Marjan.

 

Dodatni statistički podaci
Hrvatska komora arhitekata: 2.711 članova, od čega 2.127 aktivnih, 177 s prekidom poslovanja, 348 u mirovanju, a 357 članova ispisano je od 1998.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: 561 student na preddiplomskom studiju, 329 na diplomskom.

Studij arhitekture na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu: 117 studenata na preddiplomskom studiju, 96 na diplomskom.

Podaci HZZ-a od 31. lipnja 2012: ukupno nezaposlenih arhitektata 285 (od čega 180 žena), od toga bez radnog iskustva 118 (od čega 80 žena).

 

vezani sadržaj

SPONZOR